{"id":1837,"date":"2021-06-27T21:36:58","date_gmt":"2021-06-27T20:36:58","guid":{"rendered":"https:\/\/www.rec-kosova.org\/?p=1837"},"modified":"2021-06-27T21:36:58","modified_gmt":"2021-06-27T20:36:58","slug":"ekoloski-aktivizam-je-sredstvo-za-bolji-kvalitet-zivota","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/2021\/06\/27\/ekoloski-aktivizam-je-sredstvo-za-bolji-kvalitet-zivota\/","title":{"rendered":"Ekolo\u0161ki aktivizam je sredstvo za bolji kvalitet \u017eivota"},"content":{"rendered":"\n<div class=\"wp-block-uagb-team uagb-team uagb-team__outer-wrap uagb-team__image-position-above uagb-team__align-left uagb-team__stack-tablet uagb-block-5cf0dd44\"><div class=\"uagb-team__wrap\"><div class=\"uagb-team__content\"><div class=\"uagb-team__title-wrap\"><h3 class=\"uagb-team__title\"><strong><span style=\"color:#13c1cb\" class=\"has-inline-color\">Ekolo\u0161ki aktivizam je sredstvo za bolji kvalitet \u017eivota<\/span><\/strong><\/h3><span class=\"uagb-team__prefix\"><\/span><\/div><div class=\"uagb-team__desc-wrap\"><p class=\"uagb-team__desc\"><\/p><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-uagb-team uagb-team uagb-team__outer-wrap uagb-team__image-position-left uagb-team__align-center uagb-team__stack-tablet uagb-block-93a1c147\"><div class=\"uagb-team__wrap\"><div class=\"uagb-team__image-wrap uagb-team__image-crop-circle\"><img decoding=\"async\" class=\"\" src=\"https:\/\/www.rec-kosova.org\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/Jelena-Djokic-FINAL-Pr-1-150x150.png\" alt=\"\"\/><\/div><div class=\"uagb-team__content\"><div class=\"uagb-team__title-wrap\"><h3 class=\"uagb-team__title\"><span style=\"color:#13c1cb\" class=\"has-inline-color\">pi\u0161e Jelena \u0110oki\u0107<\/span><\/h3><span class=\"uagb-team__prefix\"><em>Prof. Dr.<\/em><\/span><\/div><div class=\"uagb-team__desc-wrap\"><p class=\"uagb-team__desc\"><\/p><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n<p>         Svi ljudi zavise od \u017eivotne sredine za svoje postojanje. Ona je va\u017ena za na\u0161e sigurno i potpuno u\u017eivanje svih ljudskih prava, uklju\u010duju\u0107i prava na \u017eivot, zdravlje, hranu, vodu i sanitarne uslove.&nbsp; Bez sigurne i \u010diste \u017eivotne sredine nismo u mogu\u0107nosti ostvariti puni produktivni \u017eivot i posti\u0107i minimalni \u017eivotni standard. Postoji jasna veza izme\u0111u ljudskih prava i \u017eivotne sredine i ona je sve vi\u0161e prepoznata u svetu. Uklju\u010duje se u brojnim deklaracijama, me\u0111unarodnim i doma\u0107im zakonima, istra\u017eivanjima i studijama \u0161irom sveta. Mnoge zemlje uklju\u010duju pravo na zdravu \u017eivotnu sredinu u svoje ustave. Postoji jasna veza izme\u0111u za\u0161tite ljudskih prava i za\u0161tite \u017eivotne sredine. Dakle, ako zakonodavci prepoznaju va\u017enost \u017eivotne sredine, za\u0161to stalno ne delimo bezbednu, \u010distu i zdravu \u017eivotnu sredinu?<\/p>\n\n\n\n<p>Za svako delovanje postoji anga\u017eman. Nije dovoljno staviti komplikovane fraze u dokumente i vazduh, voda i zemlja bi\u0107e \u010disti i biosfera \u0107e biti za\u0161ti\u0107ena. Treba ulo\u017eiti mnogo vi\u0161e: na\u0161u energiju, vreme i predanost za postizanje odr\u017eive budu\u0107nosti. Za proces uklju\u010divanja ljudi u za\u0161titu \u017eivotne sredine, ne samo u cilju neke ad hoc akcije, ve\u0107 u stalnom pokretu za odr\u017eivu budu\u0107nost, potreban nam je pozitivan aktivizam. Postoje nekoliko koraka koje treba poduzeti u skladu sa pozitivnim aktivizmom: obrazovati ljude, protestovati, praviti ankete o tom pitanju i deliti rezultate, napisati pismo kompaniji koja zaga\u0111uje, voditi kampanju za podizanje svesti javnosti koja uklju\u010duje dru\u0161tvene medije&#8230;<\/p>\n\n\n\n<p>U mojoj karijeri preduzela sam ve\u0107inu navedenih radnji. \u010cak sam napisala pismo kompaniji. Ali na kraju udarila sam o zid, jer nije bilo razumevanja problema. Rezultati mojih promatranja doveli su me do po\u010detka spiska: OBRAZOVANJE. Svoj sam \u017eivot posvetila obrazovanju, posebno nastavnom okru\u017eenju svim u\u010denicima bez obzira na njihovu nacionalnost, veru ili poreklo.<\/p>\n\n\n\n<p>U regiji Mitrovice \u017eivimo u podeljenom gradu s mnogo problema u svim aspektima na\u0161eg \u017eivota. Mo\u017eemo govoriti razli\u010ditim jezicima i slaviti razli\u010dite blagdane, ali svi udi\u0161emo isti vazduh, hodamo nad istim slojem olovne pra\u0161ine po plo\u010dnicima, jedemo povr\u0107e zasa\u0111eno na istoj zemlji u dolini reke, pijemo istu ibarsku vodu, ukratko &#8211; delimo isto okru\u017eenje. Nosimo teret industrijskog nasle\u0111a Trep\u010de &#8211; preduze\u0107a za rudarstvo, metalurgiju i hemijsku industriju koja je definirala na\u0161e \u017eivote u XX. veku. Na na\u0161im je ple\u0107ima tako\u0111e jo\u0161 jedno nasle\u0111e: potpuni zanemarivanje \u017eivotne sredine u doba socijalizma i devastacijski uticaj nepravilnog kori\u0161\u0107enja zemlji\u0161ta, urbanog planiranja i \u010diste osnovne infrastrukture. Svi ovi problemi zahtevaju delovanje. Puno toga treba u\u010diniti i puno mladih trebaju biti nadahnuti za to.<\/p>\n\n\n\n<p>Najbolja \u0161ansa za uticaj na proces dono\u0161enja odluka kada je re\u010d o \u017eivotnoj sredini jeste u\u010de\u0161\u0107e u javnim raspravama i raspravama o programima i projektima koji \u0107e se ostvariti u gradu. Op\u0161tine su du\u017ene najaviti rasprave tokom postupka procene uticaja na \u017eivotnu sredinu. Javna rasprava je proces u postupku \u010di\u0161\u0107enja \u017eivotne sredine u kojem akteri mogu direktno komunicirati sa vlastima i investitorima o brigama u vezi sa predstoje\u0107im projektom. Gra\u0111ani mogu izraziti prigovore i mi\u0161ljenja i predlo\u017eiti promene kako bi uticali na proces dono\u0161enja odluka. Javna rasprava mo\u017ee imati koristi za sve: preduze\u0107a, op\u0161tine i zajednicu, a ukoliko se ona zanemari, mo\u017ee dovesti do sukoba i problema u sprovo\u0111enju, prihvatljivosti i odr\u017eivosti projekata.<\/p>\n\n\n\n<p>Javna rasprava koristi se za informisanje gra\u0111ana o projektima koje op\u0161tina planira sprovoditi i koji bi mogli imati uticaja na \u017eivotnu sredinu. U nekim slu\u010dajevima gra\u0111ani nisu informisani, nisu zainteresovani, ne u\u010destvuju, a na kraju ne postavljaju pitanja ili primedbe na predlo\u017eeni projekt, a opet, kad je re\u010d o sprovo\u0111enju projekta, vide problem i protestuju. U tim slu\u010dajevima ljudi su ujedinjeni u protestima. Nedavno je bilo protesta protiv mini hidroelektrana, uz zajedni\u010dko u\u010de\u0161\u0107e svih zajednica. Ali, da bi bili efikasniji, gra\u0111ani moraju delovati pre dono\u0161enja odluke. U\u010de\u0161\u0107e javnosti u odr\u017eivosti i za\u0161titi \u017eivotne sredine od presudne je va\u017enosti. To je nagla\u0161eno u Agendi za odr\u017eivi razvoj 2030. koja je postignuta ogromnim u\u010de\u0161\u0107em javnosti. Vi\u0161e od 7.5 miliona ljudi iz preko 190 zemalja u\u010destvovalo je u globalnom internetskom istra\u017eivanju Ujedinjenih nacija o Agendi 2030. (Fox and Stoett 2016). Potreba za celovitijim i sveobuhvatnijim demokratskim u\u010de\u0161\u0107em uklju\u010dena je u same ciljeve odr\u017eivog razvoja (SDG): Cilj 16 posebno poziva na \u201eodgovorno, uklju\u010divo i participativno i reprezentativno dono\u0161enje odluka na svim nivoima\u201d (Generalna skup\u0161tina Ujedinjenih nacija 2015). U\u010de\u0161\u0107e javnosti tako\u0111e mo\u017ee pobolj\u0161ati sprovo\u0111enje politike pove\u0107anjem legitimiteta procesa dono\u0161enja odluka i, time, smanjenjem sukoba.<\/p>\n\n\n\n<p>Da bi se anga\u017eovali, u\u010destvovali i da bi se \u010duo njihov glas, mladi moraju biti informisani i obrazovani da prepoznaju mogu\u0107e uticaje na \u017eivotnu sredinu i organizovani za podizanje svesti i uticati na odluke. Proces dono\u0161enja odluka u odobravanju preduze\u0107a, projekata i razvojnih programa i kako uticati na odluku kao gra\u0111ani i ekolo\u0161ke grupe podu\u010dava se u okviru projekta Jean Monnet Erasmus + kao Procena za\u0161tite prirode i uticaja na \u017eivotnu sredinu u EU.<\/p>\n\n\n\n<p>Nastavno okru\u017eenje na International Business College Mitrovica bila je prilika da se dopre do svih zajednica i zapo\u010dnu zajedni\u010dke akcije u ekolo\u0161kom aktivizmu. Studenti su po\u010deli sara\u0111ivati na studentskim projektima, komunicirati izvan nastave i deliti iste brige i ideje o tome kako skrenuti pa\u017enju javnosti na pitanja \u017eivotne sredine. Pedago\u0161ki pristup primenjen u nastavi upravljanja \u017eivotnom sredinom obuhvatao je studije slu\u010daja u realnom svetu. Svi studenti: Albanci, Srbi, Bosanci, Goranci, A\u0161kalije, Romi, Turci, izlazili su iz u\u010dionica, radili istra\u017eivanja i vra\u0107ali su se sa re\u0161enjima za probleme \u017eivotne sredine. Prvi zajedni\u010dki projekat koji su zajedno napravili svi studenti, Albanci, Srbi i studenti manjina bio je test da li su mladi ljudi zainteresovani za \u017eivotnu sredinu spremni raditi zajedno i prevladati mogu\u0107e probleme u komunikaciji ili pretpostavke povezane sa etni\u010dkom pripadno\u0161\u0107u. Iako su studenti koristili razli\u010dita imena za reku koja pripada svima nama: albanski studenti je zovu Ibri, a srpski Ibar, studentski projekat je uspe\u0161no odra\u0111en i nisu obra\u0107ali puno pa\u017enje toponimima. Reka je zaga\u0111ena otpadnim vodama koje se ispu\u0161taju s obe strane. Bilo je poku\u0161aja da se krivica za zaga\u0111ivanje stavi na jednu ili drugu stranu grada. Sprovedena su neka istra\u017eivanja kako bi se utvrdilo odakle dolaze plasti\u010dne kese i drugi otpad koji visi na granama uz reku. Rezultati pokazuju da otpad ne mo\u017eemo podeliti na nacionalnoj osnovi, niti zaga\u0111iva\u010de na osnovu etni\u010dke pripadnosti. Dakle, re\u0107i da smo &#8220;mi&#8221; ekolo\u0161ki prihvatljivi, a oni koji dolaze s druge strane zaga\u0111uju je jednostavno pogre\u0161no.<\/p>\n\n\n\n<p>Vo\u0111enje, podu\u010davanje i podsticanje mladih da se uklju\u010de u ekolo\u0161ki aktivizam nije uvek lako. U nekim su se slu\u010dajevima njihove ideje prenosile u projekte, ponekad ne. Neka su preduze\u0107a priznala njihove nalaze i obe\u0107ala preduzeti neke korake za pobolj\u0161anje situacije, neka nisu. Ali ono \u0161to je va\u017eno je jedinstvo, predanost studenata i brojne ideje o tome kako stvari u\u010diniti bolje za njihovu generaciju. Ekolo\u0161ki aktivizam je sredstvo za bolji kvalitet \u017eivota ali i za bolje razumevanje i pomirenje u regionu Mitrovice.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p class=\"has-text-align-center\"><em><span style=\"color:#13c1cb\" class=\"has-inline-color\">&#8220;Ovaj \u010dlanak omogu\u0107en je podr\u0161kom \u0160vedske me\u0111unarodne razvojne agencije (SIDA) uz podr\u0161ku CDF-a putem programa Human Rightivism. Sadr\u017eaj ovog \u010dlanka je isklju\u010diva odgovornost REC-a &#8211; Reconciliation Empowering Communities and D&amp;G Solutions i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove \u0160vedske me\u0111unarodne razvojne agencije (SIDA)&#8221;<\/span><\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Da bi se anga\u017eovali, u\u010destvovali i da bi se \u010duo njihov glas, mladi moraju biti informisani i obrazovani da prepoznaju mogu\u0107e uticaje na \u017eivotnu sredinu i organizovani za podizanje svesti i uticati na odluke. <\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2004,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1837"}],"collection":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1837"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1837\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1837"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1837"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1837"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}