{"id":1833,"date":"2021-06-27T21:26:08","date_gmt":"2021-06-27T20:26:08","guid":{"rendered":"https:\/\/www.rec-kosova.org\/?p=1833"},"modified":"2021-06-27T21:26:08","modified_gmt":"2021-06-27T20:26:08","slug":"hrabrost-za-suocavanje-s-prosloscu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/2021\/06\/27\/hrabrost-za-suocavanje-s-prosloscu\/","title":{"rendered":"Hrabrost za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u"},"content":{"rendered":"\n

Hrabrost za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u<\/span><\/strong><\/h3><\/span><\/div>

<\/p><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n

\"\"\/<\/div>

pi\u0161e Jeta Krasniqi<\/span><\/h3><\/span><\/div>

<\/p><\/div><\/div><\/div><\/div>\n\n\n\n

Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u nije laka tema. Mnogo puta se ose\u0107amo kao da hodamo preko jaja poku\u0161avaju\u0107i ih razbiti \u0161to manje. Razgovor je \u010desto ispunjen ose\u0107anjima, prepri\u010davanjima po\u010dinjenih zlo\u010dina i ose\u0107ajem nezadovoljstva zbog uskra\u0107ene pravde. Ali to je i razgovor koji je jo\u0161 uvek vrlo politiziran, a ponekad sadr\u017ei i nacionalisti\u010dke boje.<\/p>\n\n\n\n

Ratovi u biv\u0161oj Jugoslaviji zavr\u0161ili su, ali dru\u0161tva i dalje \u017eive u skladu sa svojim narativima. Formalnih izvinjenja jo\u0161 nije bilo. Niti je bilo prihvatanja ili priznanje odgovornosti za po\u010dinjene zlo\u010dine. Doista, bilo je nekoliko napora ulo\u017eenih u promovisanju i podsticanju pomirenja na Kosovu, me\u0111utim suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u uvek se smatralo otvaranjem Pandorine kutije zbog razli\u010ditih narativa koje i dalje postoje u na\u0161im dru\u0161tvima.<\/p>\n\n\n\n

Stalna o\u0161tra razlika u narativama s razli\u010ditih strana ostavlja nas da se pitamo jesmo li pre\u017eivali isti rat, istovremeno postavljaju\u0107i pitanje o tome koji je najbolji na\u010din za pokretanje razgovora o pro\u0161losti. Treba li ovo biti poduhvat uz podr\u0161ku dr\u017eava ili to mo\u017ee biti isklju\u010divo dru\u0161tvena inicijativa bez obzira na volju dr\u017eavnih institucija za u\u010destvovanje?<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161aji uspostavljanja regionalnih mehanizama koji bi se bavili pitanjem suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, poput REKOM-a, regionalne komisije za utvr\u0111ivanje \u010dinjenica o ratnim zlo\u010dinima i drugim te\u0161kim kr\u0161enjima ljudskih prava po\u010dinjenih u biv\u0161oj Jugoslaviji od 1 januara 1991. do 31. decembra 2001. Ova je inicijativa uspela dobiti podr\u0161ku gra\u0111ana iz cele regije, ali nedostatak politi\u010dke volje pokazao je svoje granice.<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, na Kosovu je do\u0161lo do unutra\u0161nje inicijative koju je pokrenuo biv\u0161i predsednik Hashim Tha\u00e7i za osnivanje Komisije za istinu i pomirenje (TRC) na Kosovu sa sveobuhvatnim ciljem pomirenja zajednica na Kosovu. Pripremni tim stru\u010dnjaka ulo\u017eio je mnogo napora kako bi definisao mandat TRC-a za Kosovo, ali ostaje pitanje u kojoj meri Kosovo mo\u017ee promovisati unutarnje pomirenje kad nema politi\u010dke spremnosti s druge strane, naime Srbije, da se pridru\u017ei razgovoru – kao glavni protagonist kosovskog rata.<\/p>\n\n\n\n

Uz to, me\u0111unarodni i dr\u017eavni sudovi koji imaju pravo da se bave se ratnim zlo\u010dinima, malo su u\u010dinili na promovisanju pomirenja, re\u0161avanju suo\u010davanja s pro\u0161lim pojmom ili pru\u017eanja ose\u0107aja pravde \u017ertvama i njihovim voljenim osobama. Ovo potonje iz nekoliko razloga koji su tako\u0111e povezani s nedostatkom volje za gonjenje po\u010dinitelja i nedostatka slu\u010dajeva pred pravdom.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, nedostatak politi\u010dke volje ne ometa organizacije civilnog dru\u0161tva i grupe mladih da prona\u0111u na\u010dine za inicijative i hrabre korake u re\u0161avanju izazovne teme suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u. Oni su odgovorni za te\u017eak put prema pronala\u017eenju istine. Kad dr\u017eava nema spremnosti, pritisak bi trebao dolaziti iz dru\u0161tva.<\/p>\n\n\n\n

Pro\u0161lo je ve\u0107 nekoliko godina kako dr\u017eim predavanja mladim feministkinjama koje u\u010destvuju u Feministi\u010dkoj prole\u0107noj \u0161koli za Kosovo i Srbiju u organizaciji Artpolisa i ACD-a.  Predajem im na temu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i seksualnog nasilja povezanog sa sukobima. Mlade devojke su sa Kosova i iz Srbije i dok provode vreme zajedno upoznavaju\u0107i se, udru\u017euju se kako bi stvorile zajedni\u010dku viziju za feministi\u010dki pokret na Kosovu i u Srbiji.<\/p>\n\n\n\n

Kad zapo\u010dinjem razgovor o seksualnom nasilju kao sredstvo rata u biv\u0161im jugoslavenskim ratovima, nude\u0107i brojke i \u010dinjenice iz razli\u010ditih zemalja, ose\u0107am kako se vazduh u sobi menja. Delim s njima pri\u010de o pre\u017eivelim \u017eenama koje sam li\u010dno upoznala i pre\u017eivelim \u017eenama koje su svedo\u010dile pred ICTY-jem zbog seksualnih zlostavljanja kojima su bile izlo\u017eene. Vidim kako im se suze nakupljaju govore\u0107i o vi\u0161estrukim posljedicama sa kojima se trebaju suo\u010davati pre\u017eivele seksualnog nasilja, suo\u010dene ne samo sa u\u017easnim neljudskim zlo\u010dinima, ve\u0107 i sa socijalnim predrasudama i nedostatkom odgovaraju\u0107e podr\u0161ke.<\/p>\n\n\n\n

Delim s njima Konceptualni okvir za suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u koji su razvili swisspeace i \u0161vajcarsko Savezno ministarstvo vanjskih poslova. Okvir se temelji na grupu na\u010dela koja je preporu\u010dio posebni izvestilac UN-a Louis Joinet, a odobrila Komisija UN-a za ljudska prava 1994. godine. <\/p>\n\n\n\n

Na\u010dela usredoto\u010dena na \u010detiri stuba ili podru\u010dja: pravo na znanje, pravo na pravdu, pravo na od\u0161tetu i jamstvo razgovora koji se ne ponavljaju o holisti\u010dkom pristupu suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u, smatraju\u0107i DwP dugoro\u010dnim procesom koji ima za cilj uspostaviti kulturu odgovornosti, vladavinu zakona i pomirenje.<\/p>\n\n\n\n

Kada su me jednom pitali kad sam se upoznala s ovim okvirom, tra\u017eila sam da odaberu samo jedno od podru\u010dja prepoznaju\u0107i da sva podru\u010dja uti\u010du i zavise jedno o drugom.  Uvek je te\u0161ko odabrati samo jedno. Po\u0161to je to pravo \u017ertava, \u010dlanovi njihove porodice treba da znaju \u0161to se dogodilo s njihovim najmilijima. Imati se\u0107anje, priznanje, izvinjenje, priznanje za zlo\u010dine kojima su bili podvrgnuti, imati pravdu i uveravanja da se ono \u0161to im se dogodilo vi\u0161e ne\u0107e ponoviti.<\/p>\n\n\n\n

\u017drtve imaju imena, kao i po\u010dinitelji. Molim mlade feministkinje s Kosova i iz Srbije da zlo\u010dine ne posmatraju kroz pogled njihove etni\u010dke pripadnosti ili politi\u010dke pripadnosti, ve\u0107 kroz spektar kr\u0161enja ljudskih prava koje se moraju osuditi i za koje se mora preuzeti odgovornost.<\/p>\n\n\n\n

Dok raspravljam s njima, trebali bismo se pridru\u017eiti pravima \u017ertava na pravdu, njihovom pravu na istinu, njihovom pravu na naknadu \u0161tete i jamstvu neponavljanja. Ja tvrdim da bismo se trebali prikloniti osudi po\u010dinjenih zlo\u010dina, bez obzira na to ko ih je po\u010dinio.<\/p>\n\n\n\n

Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u druga je strana iste medalje odr\u017eivog mira i pomirenja. Verujem da mladi ljudi ne bi trebali nositi te\u017einu pro\u0161losti na svojim le\u0111ima. Te\u017eina koja ih deli i projektira kao protivnike. Ina\u010de, treba ulo\u017eiti mnogo napora za njihovo osna\u017eivanje i promovisanje pomirenja, u izgradnji mostova izme\u0111u dru\u0161tava i zajednica koje je razarao rat. Gra\u0111ansko dru\u0161tvo preko granice mora imati presudnu ulogu u promovisanju ne samo pomirenja, ve\u0107 i zagovaranja politi\u010dke volje koja je preko potrebna za pravilno re\u0161avanje suo\u010davanja s pro\u0161lo\u0161\u0107u i preuzimanje odgovornosti za po\u010dinjene zlo\u010dine.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

“Ovaj \u010dlanak omogu\u0107en je podr\u0161kom YIHR KS koja sprovodi projekat partnera Ameri\u010dke agencije za me\u0111unarodni razvoj (USAID). Sadr\u017eaj ovog \u010dlanka je isklju\u010diva odgovornost REC-a – Reconciliation Empowering Communities and D&G Solutions i ne odra\u017eava nu\u017eno stavove Ameri\u010dke agencije za me\u0111unarodni razvoj – USAID, ameri\u010dke vlade ili Inicijative mladih za ljudska prava (YIHR KS)”<\/em><\/span><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Suo\u010davanje s pro\u0161lo\u0161\u0107u druga je strana iste medalje odr\u017eivog mira i pomirenja. Verujem da mladi ne bi trebalo da nose te\u017einu pro\u0161losti na svojim ple\u0107ima. Te\u017eina koja ih deli i projektuje kao protivnike. Suprotno tome, mnogo napora treba ulo\u017eiti u njihovo osna\u017eivanje u promociji pomirenja, u izgradnji mostova izme\u0111u dru\u0161tava i zajednica koje je razarao rat.<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":2006,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"categories":[13],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1833"}],"collection":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1833"}],"version-history":[{"count":0,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1833\/revisions"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1833"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1833"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/newsite.rec-kosova.org\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1833"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}